14.6.2020
PROGRAM RADA I DJELOVANJA UDRUŽENJA DRUŠTVO PRIJATELJSTVA BOSANACA I SLOVENACA – VIJEĆE BOŠNJAKA SLOVENIJE, skraćeno VBS, na slovenskom jeziku SVET BOŠNJAKOV SLOVENIJE, skraćeno SBS
Bošnjaci žive u Republici Sloveniji oko stotinu godina. U tom periodu su se organizovali kroz različita udruženja, klubove i društva, njegujući svoju kulturu i tradiciju. Svojim aktivnostima otimali su od zaborava običaje i sve ono što čini njihov identitet, posebno vodeći brigu da se sačuva jezik i permanentna komunikacija sa domovinom.
Puno je naroda na svijetu koji nisu uspjeli ostvariti san da imaju svoju državu. Bošnjaci su imali hrabrosti i znanja da to ostvare, zajedno sa drugim narodima koji smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom. Zbog toga je dužnost i obaveza svakog Bošnjaka gdje god živio u globaliziranom svijetu, čuvati Bosnu i Hercegovinu i boriti se za njen prosperitet kako bi postala dio euroatlantske porodice država.
Niko ne bi trebao zaboraviti da je naše izvorište u Bosni i Hercegovini koja nas je formirala kao osobe. Sada je došao trenutak da shvatimo dubinu Kenedijeve izreke koja glasi: “Nemoj se pitatai šta domovina može uraditi za tebe, nego šta ti možeš uraditi za svoju domovinu”. Da bi to i ostvarili Bošnjaci moraju organizovano djelovati jer samo tako mogu opstati. Neorganizovani narodi nestanu, i to nije prvi put u historiji da je neki narod nestao.
Bošnjaci koji žive i rade u Sloveniji poštuju njene zakone i običaje. Također, oni doprinose boljem odnosu Slovenije i Bosne i Hercegovine, što treba nastaviti i u budućnosti. Slovenija podržava aspiracije Bosne i Hercegovine da postane članica NATO-a i Evropske unije. Takav odnos Slovenije prema BiH Bošnjaci itekako cijene.
Pozivam sve pojedince koji žele doprinijeti međusobnom povezivanju Bošnjaka Slovenije, uključujući i organizacije i klubove koji postoje, da svojim idejama i radom unaprijede zajedničko djelovanje kroz Vijeće Bošnjaka Slovenije – VBS.
Zašto je potrebno formirati Bošnjačko udruženje gradana u Sloveniji pod imenom VIJEĆE BOŠNJAKA SLOVENIJE skraćeno VBS?
Napraviti prvi korak nikad nije lako, ali je to preduslov da se krene naprijed. To je naša obaveza prema sebi, našem narodu, a i prema našoj matičnoj državi Bosni i Hercegovini.
Svjesni stanja u našoj matičnoj državi BiH, našeg naroda, najprije u BiH, a onda i u dijaspori, ubjeđeni smo, da naš opstanak zahtjeva da se uključimo i u druge sfere društvenog i političkog života, kako bi zaštitli naše lične i narodne interese te postali faktor u donošenju odluka, a ne kao do sada, da to drugi čine u naše ime.
Zašto se moramo organizirati? Organizirani Bošnjaci, kao dio jedinstvenog nacionalnog korpusa trebamo ostvariti pravo na održavanje svih veza sa Bošnjacima u Sloveniji kao i u našoj matičnoj državi Bosni i Hercegovini te bošnjačkom dijasporom svuda po svijetu.
Organiziran narod postaje više primjetan, zato može lakše javno artikulirati svoje stavove.
U svijetu postoji oko dvije hiljade naroda, a samo njih približno dvije stotine imaju svoje države, što znači da smo jedan od njih koji ima svoju državu.
Zato mi Bošnjaci, koji smo jedan od tih sretnih naroda, moramo čuvati svoju domovinu i boriti se za nju. Ona nas je oblikovala kao osobe, a sada je potrebno da joj vratimo svoj patriotski dug.
Da otklonimo tu stalnu dilemu kod pojedinaca po pitanju našeg naziva sa aspekta pripadnosti i značenja;
KO JE BOSANAC, KO BOŠNJAK A KO MUSLIMAN?
Neuk i neobaviješten čovjek često brka pojmove Bošnjak, Bosanac, Musliman, bosanski Musliman, musliman. Nažalost, u taj svijet spadaju i neki naši novinari i neki naši ljudi na visokim položajima. Jednostavno, ima svijeta kojeg to do sada nije zanimalo.
To je pretežno onaj naš sloj i soj koji nije razvijao u sebi nikakve pojmove o vjeri i naciji. To su najčešće oni ljudi koji misle da su izuzetno napredni, izvan i iznad običnog puka. To je onaj soj u kojeg nema pojmova o općem već samo o vlastitom. U velikoj mjeri to je i svojevrsna mimikrija kakvu ima i životinjsko carstvo.
Dakle, Bošnjak je tradicionalno nacionalno ime bosanskohercegovačkih muslimana, sandžačkih muslimana i svih drugih muslimana koji govore bosanskim jezikom. Osim nas koji se znamo, u samoj Turskoj je oko šest miliona Bošnjaka (iz više generacija), a danas ih ima od Kanade do Novog Zelanda. U sovjetskim naučnim djelima i enciklopedijama, u turskim enciklopedijama, i u nekih drugih naroda koji su s nama imali historijske kontakte, mi smo uvijek predstavljani kao Bošnjaci.
Termin Musliman (u nacionalnom smislu), koji je uveden u popis stanovnistva 1971, zamijenjen je terminom Bošnjak na posljednjem Bošnjačkom saboru, septembra 1993. godine, na kojem je jednodušnom aklamacijom vraćeno ovo narodno viševjekovno ime, u atmosferu potpune saglasnosti i olakšanja da se to natezanje s imenom okonča, bez velikih riječi i bez ikakvih prenemaganja, tumačenja i pravdanja...
Termin Bosanac (i Hercegovac) potpuno je jasan i označava svakoga ko je rođen u Bosni i Hercegovini ili je to stekao življenjem u BiH. To je regionalni, geografski termin, a može biti i državni. U tome ima i sličnosti s terminom Srbijanac i Srbin. Srbin ne mora biti Srbijanac, kao što Bošnjak ne mora biti Bosanac.
Zbog gore navedenih činjenica, donosimo odluku o formiranju udruženje gradana pod nazivom:
VIJEĆE BOŠNJAKA SLOVENIJE, skraćeno VBS, na slovenskom jeziku SVET BOŠNJAKOV SLOVENIJE, skraćeno SBS
Prijedlog programa rada, ciljevi i interesi udruženja, u nastavku društva:
Državni praznici republike Bosne i Hercegovine i sjećanja koje treba svake godine obilježiti u društvu:
25.NOVEMBAR: DAN DRŽAVNOSTI BOSNE l HERCEGOVINE.
1 MART: DAN NEZAVISNOSTI BOSNE l HERCEGOVINE.
31.MAJ: DAN BIJELIH TRAKA U PRIJEDORU.
11 JULI: DAN SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI - Genocid nad Bošnjacima Bosne i Hercegovine
Suprotstavljanje agresorskim politikama
Svaki Bošnjak mora znati da je izvor svih nedaća građana Bosne i Hercegovine, a posebno Bošnjaka, hegemonistička politika sa istoka od strane Srbije, a sa zapada od strane Hrvatske sa namjerom, da BiH između sebe podijele i njene dijelove pripoje svojim državama. Tu činjenicu moramo naglas izreći bez ikakve dvojbe, jer to je i bio osnovni razlog agresije na BiH u zadnjem ratu 1992 - 1995, što je dokazano i osuđeno na Međunarodnom sudu u Haagu za obe agresorske države; Hrvatsku i za Srbiju.
Srpska hegernonistička i nacionalistička politika počela se provoditi već u 19. vijeku u više faza:
Prvi program pod nazivom ''Načertanije" napisao je Ilija Garašanin 1844 godine.
Drugi program pod nazivom Sporazum Cvetković Maček 1939 godine.
Treći program sa istim ciljevima napisao je Stevan Moljević 1941 godine.
Četvrti program napisala je SANU Beograd 1986 godine.
Peti program napisala je SANU Beograd 2011 godine.
Današnji izvođači te politike su pojedini političari Republike Srbije i manjeg bh. entiteta Republika Srbska.
Hrvatska hegemonistička i nacionalistička politika usmjerena prema BiH posebno je manifestirana kroz politiku:
Vlatka Mačeka i Stjepana Radiča u periodu izmedu Prvog i Drugog svjetskog rata,
Ante Pavelića tokom Drugog svjetskog rata,
Franje Tuđmana tokom poslijednjih ratnih zbivanja 1992-1995 godine.
Politiku razbijanja BiH, nakon zadnjeg rata, vodili su i još uvijek vode pojedini aktuelni političari iz BiH, branioci politike UZP i takozvane "Herceg Bosne" Treba naglasiti, da je sud u Haagu osudio i tu politiku te ustanovio da je Republika Hrvatska bila agresor na državu Bosnu i Hercegovinu.
Takođe moramo isto tako naglasiti da je Republika Srbija tokom poslijednjih ratnih zbivanja 1992-1995 godine bila agresor na Bosnu i Hercegovinu.
Shodno navedenom, potrebno je pronaći metod i način kako se suprostaviti politikama koje direktno ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet naše države BiH. Potrebno je djelovati na eleminisanju poslijeratnih pokušaja patronatstva i Hrvatske i Srbije nad BiH te njihovih pretenzija, da političkim i ekonomskim djelovanjima stalno podrivaju ekonomsku i političku stabilnost naše domovine BiH.
Status Bošnjaka u Sloveniji
Bošnjaci nemaju nikakva zakonska prava po osnovu nacionalne pripadnosti, iako već duže vrijema žive i rade u Republici Sloveniji. Na nama je da se zalažemo da nam se prizna status manjine, s obzirom da smo drugi narod po brojnosti poslije Slovenaca.
Primjerice, nije nam zagarantirano političko prestavljanje u političkim organima Slovenije, što je inače praksa u demokratskim državama. Premda nas Bošnjaka, u Sloveniji ima, po relevantnim procjenama cca. 100.000. Od toga broja ih je oko 70.000 sa državljanstvom Republike Slovenije, dok su ostali sa stalnim ili privremenim prebivalištem u Republici Sloveniji.
Rješavanje političkih i ekonomskih pitanja u matičnoj domovini BiH
- Zaštita opstanka i postojanosti naše matične, nezavisne, pravne i suverene države BiH, domovinei svih njenih građana u granicama AVNOJA .
- Zalagati se i podržavati da Bosna i Hercegovina bude država svih njenih građana, pravno uređena država sa jednakim pravima za sve njene građane, država otvorena za svakog čovjeka koji Bosnu i Hercegovinu doživljava kao svoju domovinu bez obzira na njegovu vjersku, jezičku, nacionalnu, spolnu, rasnu ili bilo koju drugu pripadnost.
- Zalagati se za reformu obrazovanja u BiH koja treba da bude utemeljena na savremenim dostignućima drugih modernih država u EU. Korporativno povezivanje posebnog je značaja, kako za našu državu BiH, tako i za dijasporu.
- Zalagati se kod vlade Bosne i Hercegovine da se formira Ministarstvo za Dijasporu, koje bi ostvarivalo što bolju privrednu i kulturnu suradnju sa Bosanskohercegovačkom dijasporom u cijelom svijetu. Posebno na područjima ekonomije, politike i kulture sa ciljem sveobuhvatnijeg razvoja naše domovine.
- Domovina je kao majka. Možeš imati samo jednu!
Lobiranje i saradnja
Stvarati povoljne okolnosti i uslove da djelujemo kao lobistička zajednica - udruženja.
Pod lobističkom zajednicom podrazumjeva se političko i ekonomsko lobiranje kod slovenskih političara i privrednika koji djeluju i rade, kako u Sloveniji, tako i u institucijama Evropske Unije u Briselu.
Da bi mogli ostvariti naše zacrtane ciljave kroz lobiranja kod slovenskih političara moramo biti organiziran i prepoznatljiv faktor kod bošnjačkog naroda u Sloveniji, a na slovenske političare možemo uticati ukoliko budemo faktor uticaja kod našeg bošnjačkog naroda tj. na naše potencialno bošnjačko glasačko tjelo. Između ostalog, trebamo se zalagati i za ostvarenje slijedećih ciljava:
- Formirati TV kanal na bosanskom jeziku.
- Formirati bošnjački radio.
- Formirati bošnjački internetski portal.
- Formirati bošnjačku humanitarnu organizaciju.
- Formirati bošnjačko udruženje privrednika.
- Formirati bošnjačko udruženje studenata.
- Formirati Savez Bošnjačke Omladine SBO Republike Slovenije
- Formirati udruženje penzionera na državnom nivou, kao i na gradskim nivoima. Zalagati se, da se bosnjačkim penzionerima obezbijede adekvatni prostori za druženje.
- Zalagati se za djelotvorno učešče Bošnjaka u javnom i društvenom životu.
- Ostvariti suradnju sa slovenskim političkim stranakama koje imaju kompatibilnosti sa našim programom djelovanja.
- Zalagati se za maksimainu afirmaciju i unapređenje ljudskih prava i sloboda.
- Podržavati rad onih stranaka u BiH koje imaju državotvorni program, koje perferiraju stvaranje političke svijesti za opstojnost naše drzave Bosne i Hercegovine i čiji se program rada i djelovanja najviše podudara sa našim programom.
- Raditi na zaštiti interesa Bošnjaka u Sloveniji shodno pozitivnim zakonskim propisima Republike Slovenije. Suradnja sa slovenskim vlastima i nadležnim institucijama zaduženim za suradnju sa pripadnicima bošnjačkog naroda u Sloveniji.
- Djelovati na očuvanju i širenju prijateljskih odnosa između Bošnjaka, Slovenaca i drugih naroda i narodnosti sa ciljem što bolje suradnje i zajedničkog suživota.
- Organizirati i podupirati stvaralački razvoj bošnjačkog društveno-političkog, kulturnog, privrednog i vjerskog života u Republici Sloveniji.
- Njegovati kulturu sjećanja na genocid, učinjen nad našim bošnjaškim narodom u zadnjem ratu kao i na sve one koji su dali svoj život u borbi za politička, građanska i sva druga prava našeg naroda kroz dugogodišnju historiju.
- Apelirati na naše građane da glasaju za probosanske, i domoljubne stranke.
- Posebno obratiti pažnju na rad Pete kolone iz redova bošnjačkog naroda u Sloveniji.
Strateški ciljevi i interesi Bošnjaka
Nacionalna samosvijest počiva na znanju o sebi i to znanje čuva pojedinca od asimilacije. Bošnjaci u Sloveniji, kao i u drugim državama, izloženi smo nekoj vrsti asimilacije. Mi se moramo boriti za integraciju u slovensko društvo, ali protiv asimilacije, jer se to negativno odražava na našu opstojnost.
Naš cilj je, zalagati se da se taj negativni trend asimilacije zaustavi. Pored toga potrebno je definisati i raditi na ostvarenju strateških i nacionalnih interesa Bošnjaka u Sloveniji.
Savremeni način života u razvijenim sredinama nam oduzima suviše vremena, zato se gubi interes do svoje domovine. To se veoma negativno odražava na svijest kod naših ljudi, posebno u smislu njegovanja običaja i tradicije našeg naroda.
Ostvarivati kontakte sa nadležnim institucijama kulture u Republici Sloveniji i Republici Bosni i Hercegovini, kao i sa našim zajednicama širom svijeta.
- Posebno posvetiti pažnju očuvanja našeg bosanskog jezika koji je temelj očuvanja bošnjaštva. Našoj djeci omogućiti učenje bosanskog jezika u obrazovnom sistemu Republike Slovenije, ali i apelirati na naše ljude, da svoju djecu kod kuće uče bosanski jezik.
- Svi se moramo aktivno uključiti u akciju nacionalne afirmacije Bošnjaka kako bi se otklonile laži i dileme oko bošnjačkog, nacionalnog, vjerskog i jezičkog identiteta.
- Muslimani su, nekoliko godina nakon drugog svjetskog rata, postali ravnopravan narod sa ostalim narodima u SFRJ podržavajuči Ustav Bosne i Hercegovine o konstutivnosti naroda.
- Današnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine podrazumijevamo kao prelaznu fazu na putu ka savremenijem državnopravnom uredenju BiH po evropskim principima; jedan čovjek-jedan glas.
- Pratiti predstavljanje Bošnjaka u različitim sredstvima informisanja u Bosni i Hercegovini i Republici Sloveniji. U slučajevima eventualno netačnog i neprimjerenog pisanja putem sredstava javnog informisanja treba odmah odreagirati na adekvatan način.
- Zalagati se kod bošnjačkog stanovništva za očuvanje naše države Bosne i Hercegovine, a posebno pripadnosti državi i narodu te očuvanju i njegovanju naše tradicije, običaja i kulture.
Članovi VBS
- Članovi društva mogu biti Bošnjaci i pripadnici drugih naroda koji priznaju BiH kao svoju matičnu državu u njenim Avnojskim granicama i prihvataju program rada društva VBS. Poželjno je da imaju izgrađenu toleranciju u smislu zastupanja drugačijih stavova i tačaka gledišta.
- Da imaju iza sebe čistu političku prošlost iz prethodnog rata 1992-1995 god.
- Članovi društva moraju biti osobe visokog društvenog ugleda i kredibiliteta koji ne toleriraju korupciju i nepotizam.
- Neprihvatljiva je bilo kakva manipulacija sa članovima društva i drugim građanima.
- Također neprihvatljivo je da bilo ko i na bilo koji način radi i djeluje protiv interesa naše domovine, naroda i građana u djiaspori.
- Težiti da se društvo svojim radom isprofilira i dostigne visok nivo ugleda i poštovanja kod Bošnjaka, a i ostalih stanovnika Republike Slovenije te da članstvo u društvu bude ponos, čast i privilegija.
- Biti domoljub, voljeti svoju domovinu, voljeti svoj narod, zalagati se za njegov boljitak, poštujući slovenski narod sa kojim radimo i živimo, zadatak je svakog člana društva. Mi Bošnjaci na taj način želimo biti svima prijatelji, a nikome neprijatelji.
- Baviti se najprije interesima Bošnjaka, ali zastupati i interese šire društvene zajednice.
- Za početak djelovanja društva bilo bi potrebno skupiti određenu kritičnu masu 5-7 istomišljenika, zbog dogovora o temeljima djelovanja društva. Poželjno je da to budu akademski obrazovani ljudi sa određenim iskustvom u radu u nekom sličnom društvu. Međutim, s obzirom da je pojedince takvog profila jako teško animirati i uključiti u početni rad društva, ne treba se ograničiti samo na akademsku zajednicu i intelektualce. Zato treba privući i druge voljne članove bez obzira na obrazovanje koje posjeduju. Bitna je samosvijest o pripadnosti svom narodu.
Potrebno je oformiti upravni odbor (UO) koja će zajedno sa predsjednikom društva evidentirati i rješavati prijave za članstvo u društvu i ujedno voditi i evidenciju o eventualnom prestanaku članstva i rada u društvu. Rad predsjednika i UO društva mora biti u skladu sa Statutom udruženja odn. društva. U početku bi morali najprije oformiti UO društva, koji će izraditi normativne akte društva.
Organizacija i princip rada
Za početak rada organizirali bismo se u udruženje odn. društvo gradana, a u nekom doglednom vremenu, ukoliko nam se ukaže prilika i u povoljnim okolnostima mogli bi razmišljati i o ustanavljanju političke stranke sa bošnjačkim predznakom.
Glavno sjedište udruženja biće u Ljubljani. Cilj nam je da i u drugim gradovima Republike Slovenije osnujemo svoje podružnice.
Nadamo se da ćemo jednog dana u budućnosti kao politička stranka učestvovati na izborima u Republici Sloveniji sa svojim kandidatima na glasačkim listićima na svim nivoima vlasti.
- Rad društva finacirat će se uglavnom iz prikupljene članarine, donacijama privrednika, naših simpatizera i eventelno od pomoći ambasada, koje na taj način žele podržati naš program rada.
- Nakon registriracije društva sve relervantne podatke po potrebi objavljivati na našoj FB stranici odn. grupi kao i na web stranici koje mamo več izrađene, različitim biltenima i saopštenjima.
- Sastanci bi se održavali po potrebi. Sastanke bi zakazivao predsjednik udruženja samoinicijativno u suradnji sa članovima UO, ili na prijedlog najmanje tri člana društva.
- Društvo će imati predsjednika i UO.
- lzabrani predsjednik i UO društva će izraditi svu potrebnu dokumentaciju za nesmetan rad društva: registraciju društva, statut društva i program rada društva. Predsjednik društva imenuje jednog od članova UO za svog zamjenika.
- Princip rada i odlučivanja u društvu bit će definisan u Statutu društva, uvažavajuči mišljenje i ostalih članova društva.
- Većina od 51 % odlučuje kod donošenja Programa rada i realizacije dogovorenih aktivnosti društva. Dvotrećinska većina od 67% potrebna je za usvajanje Statuta društva.
- Naše društvo trebalo bi da ima i adekvatne poslovne prostorije za koje ćemo zamoliti gradske vlasti da nam pomognu oko pronalaženja odgovarajućeg rješenja, a ukoliko ne budemo imali adekvatno razumijevanje općinskih vlasti Ljubljane, obratićemo se i našoj Ambasadi u Ljubljani.
Ukoliko na ove pomenute načine ne uspijemo riješiti problem društvenih prostorija, pokušat ćemo vlastitim sredstvima riješiti problem.
Naše ćutanje i nedoumice najbolje je opisao Meša Selimovič rekavši: "Boj se ovna, boj se govna. A kad ću živjeti?"
Ukoliko sada ne reagujemo, a krajnje je vrijeme za to, nemojmo se čuditi kad nas budu osudivala naša unučad zato što:
- Ne nose tradicionalna bošnjačka imena.
- Ne govore Bosanski jezik.
- Ne razumiju svoga dedu i svoju nanu.
- Ne razumiju se sa svojim najbližim rođacima, a dobro se razumiju sa svojim školskim drugovima.
- Možda će doći vrijeme, ili je nekima več došlo, da ga njegovo dijete ili unuk pitaju :"Dido, ko smo mi ustvari bili, prije nego što smo postali ovo, što smo sada?"
Nemojmo očekivati sažaljenje od naše djece i naše unučadi, nego prihvatimo svoju odgovornost za naše djelovanje ili nedjelovnje. lako smo trebali već davno prije o tome razmišljati, nije kasno ni sada da krenemo pravim putem.
Upamtinno još samo ovu rečenicu: Niko ništa nam sam neće dati, ukoliko to ne budemo sami zaslužili.
Zamolio bih svakog ko dobije od mene ovaj dopis da sa svojim pismenim prijedlozima pomogne pri organizovanju i djelovanju društva.
